I N F O Sikirevci

Ivan Rakitić u Sikirevcima

Devetnaestogodišnji Ivan Rakitić, igrač njemačkog bundesligaša Schalkea i hrvatske nogometne reprezentacije nedavno je boravio u našoj županiji. Naime njegov otac Luka rođen je u Sikirevcima stoga je i mladi nogometaš iskoristio prvenstvenu pauzu kako bi posjetio brojnu rodbinu. Naravno da su domaćini priredili velik i srdačan doček, stoga je Ivan posjetio nogometno igralište i klupske prostorije županijskog prvoligaša te se slikao ispred deset metara dugačkog transparenta na kojem piše - RAKITIĆU, SIKIREVCI SU UZ TEBE - i koji se može vidjeti na svakoj domaćoj utakmici hrvatske reprezentacije. Nakon slikanja mladi napadač , bio na prijemu kod načelnika općine Stjepana Lešića a odmah potom na radost brojnih mladih obožavatelja otišao u caffe bar Ana, gdje je strpljivo podijelio desetke autograma. Nogometni praznik u Sikirevcima začinili su tamburaši velikom feštom koja je potrajala do jutarnjih sati.

Krhka djevojka uredski posao zamijenila - zavarivačkim!

ŽUPANJA - Iako ima samo 24 godine, Tinka Živić već ima šest godina radnog staža i to na poslovima za koje obično kažemo da su muški. Ova krhka djevojka izabrala je za naše prilike neobično zanimanje i jedna je od rijetkih, ako ne i jedina žena zavarivač u Hrvatskoj. Živi u malom slavonskom mjestu Sikirevcima, a zaposlena je u tvrtki "Vaming" iz Slavonskog Broda, čiji djelatnici, među kojima je i Tinka, rade kao kooperanti u županjskoj "Sladorani". Ova jednostavna i samouvjerena djevojka za svoj posao kaže kako je težak, ali jako zanimljiv, te kako voli ono što radi. - Radila sam u uredu. Puno je teže sjediti za stolom. Radije ću variti 10 sati, ako treba i na suncu - kaže Tinka, na čiji životni poziv i opredjeljenje mnogi ljudi gledaju s nevjericom, a ima i puno onih konzervativnih koji kažu kako svojim suprugama i kćerima ne bi nikada dali da to rade. Tinka je završila srednju ekonomsku školu, i to na nagovor roditelja, koji su se protivili njezinoj želji da se školuje za neku metalsku struku.
- Tata je imao kovačku radnju i ja sam uvijek nešto radila s njim. Srce me je ipak uvijek vuklo ovome poslu - kazuje Tinka, koja je nakon završene ekonomske škole završila tečaj i otišla raditi u Pulu.
Do prvog posla nije joj bilo lako doći, jer nitko nije htio zaposliti ženu zavarivača.
- Kada bih nazvala za posao, mislili su da se raspitujem za supruga ili brata, nisu vjerovali da pitam za sebe - govori, i dodaje kako u brodogradnji zavarivača uvijek treba te se, iako teško, ipak uspjela zaposliti.
Prije dvije godine vratila se kući i od tada radi u "Vamingu". Kolege su je sada već prihvatili, a na komentare onih koje je ne znaju navikla se. Često ljudi upiru prstom u nju, što je, kaže, jako nepristojno.
- Ipak je od neugodnih bilo više smiješnih situacija. Ne prepoznaju me pa mi znaju reći "dečko, makni se, smetaš i slično" - kaže Tinka, kojoj je u svemu velika potpora dečko, koji razumije da je ono što radi samo njezin posao koji jako voli.

Autor: Branka GALOVIĆ-DABIĆ

/ Studije na javnom uvidu / ARHIVA / ARHIVA 2007. / REKONSTRUKCIJA I DOGRADNJA REGIONALNOG VODOOPSKRBNOG SUSTAVA ISTOČNE SLAVONIJE – VODOCRPILIŠTE 'ISTOČNA SLAVONIJA' / 2. Opis zahvata i lokacije

2. Opis zahvata i lokacije

Regionalno vodocrpilište «Istočna Slavonija» predviđeno je u Brodsko-posavskoj županiji, Općini Sikirevci.
Lokacija zahvata je na prostoru rijeke Save i državne ceste D7, koja prolazi naseljem Sikirevci.

Na temelju hidrogeoloških istraživanja utvrđeno je kako bi vodonosnik kod Sikirevaca po količini i kakvoći zadovoljavao potrebe, kao regionalno crpilište «Istočna Slavonija», kapaciteta do 1000 l/s.

Izgradnjom predviđenog zahvata bitno će se poboljšati vodoopskrba Istočne Slavonije, što je od posebne koristi u zdravstvenom pogledu, odnosno poboljšavaju se uvjeti stanovanja pa je to bitan općedruštveni doprinos.

U gospodarskom pogledu povećanje kapaciteta vodoopskrbnog sustava omogućit će i razvoj proizvodnih i uslužnih djelatnosti u Istočnoj Slavoniji, koji za svoje djelatnosti zahtijevaju čistu vodu.

Cjelokupnom prostornom dokumentacijom provlače se dvije odrednice:

vodoopskrbu stanovništva i gospodarstva potrebno je unaprijediti, tako da se osigura «održivi razvitak» svih područja Republike Hrvatske,

potrebne su daljnji vodoistraživački radovi, kako bi se utvrdilo najpovoljnije izvorište vode.

U području Istočne Slavonije vodoistražnim radovima utvrđena je kao najpovoljnija lokacija crpilišta za vodoopskrbni sustav «Istočna Slavonija», područje između naselja Sikirevci i rijeke Save.

Područje Sikirevaca nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske koji ima umjereno kontinentalnu klimu. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo. Obilježeno je raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene tijekom godine. Izazivaju ih putujući sustavi niskog ili visokog tlaka, često slični vrtlozima promjera više stotina i tisuća kilometara. U hladnom dijelu godine prevladavaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena s maglovitim vremenom ili niskom naoblakom s vrlo slabim strujanjem. Ljeti dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. Turbulentno miješanje zraka je jako, razvija se konvektivna naoblaka uz mogućnost pojave pljuskova. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline), što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima.

Klima ovog područja modificirana je lokalnim uvjetima, prvenstveno riječnom dolinom Save te otvorenošću prema panonskoj ravnici.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, vodno područje sliva Save ima Cfwbx'' klimu. C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura zraka najhladnijeg mjeseca, viša od -3oC i niža od 18oC te srednja mjesečna temperatura viša od 10oC, tijekom više od četiri mjeseca u godini, sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca nižom od 22oC (b). Tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci, a mjesec s najmanje oborine je u hladnom dijelu godine (fw). U godišnjem hodu oborine javljaju se dva maksimuma (x'').

Na sjeveroistočnom zaobalju rijeke Save u blizini naselja Sikirevci locirano je crpilište budućeg regionalnog vodovoda „Istočna Slavonija“.

Teren prostora crpilišta je ravnica, koju presijecaju kanali koji dreniraju suvišnu oborinsku vodu.
Kote ušća pokusno-eksploatacijskih zdenaca kreću se između 84 i 85 m nm. Prostor duž obale predmetnog područja karakterizira nasip čija je apsolutna visina malo iznad 89 m.
Tlo se obrađuje, a sastoji se uglavnom od prašina s primjesama gline i sitnih pijesaka.

Kao osnovna podloga za izučavanje litološko-geoloških odnosa predmetnog prostora poslužila je Studija „Hidrogeološka istraživanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na potencijalnom regionalnom crpilištu „Gundinci-Sikirevci“, izrađena od Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba, 2005. god.

Iz navedene je Studije vidljivo da su sistematski istražni radovi za potrebe izgradnje regionalnog vodovoda Istočne Slavonije započeli sredinom 1970-tih godina. Regionalna hidrogeološka istraživanja započela su izvedbom 17 strukturno-opažačkih bušotina s ciljem dobivanja osnovnih podataka o hidrogeološkim odnosima predmetnog područja (Prilog 3.2.-1.). Izvedba i ispitivanje dvaju pokusnih zdenaca na području Velike Kopanice i Babine Grede su pokazala da su na istraživanom području prisutne veoma interesantni vodonosnici s aspekta moguće eksploatacije. To je bio razlog da je opravo ta lokacija bila odabrana za buduće crpilište.

Provedeni radovi su potvrdili pretpostavku da se radi o izuzetno povoljnim vodonosnicima čija debljina mjestimično prelazi i 70 m. Ovaj vodonosni kompleks čine pjeskoviti šljunci s pjeskovitim interkalacijama i proslojcima prašinastih glina. Krovina vodonosnih naslaga izgrađena je od glinovito-prašinastih materijala s proslojcima pijesaka.

Na širem području zahvata najznačajniji je vodotok rijeka Sava. U budućnosti planirana je izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava, a trasa istog prolazi istočnije od naselja Jaruge.

Uže područje zahvata ispresijecano je melioracionim kanalima, na koje sam zahvat nema nikakvog utjecaja. Rijeka Sava bitan je vodotok za planirani zahvat jer se vodocrpilište podzemno prihranjuje savskim vodama.

Na temelju hidrogeoloških istraživanja predložene su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta «Istočna Slavonija» (Hrvatski geološki institut, 2005.).

Granica I. zone mora biti udaljena od građevina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ograđena.

Druga zona obuhvaća područje izvan granice I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Ukoliko je vertikalni tok vode veći od 50 dana, II. zona se ne određuje.
Prema istraživanjima na području vodocrpilišta «Istočna Slavonija» vrijeme zadržavanja vode u vertikalnom toku izračunato je sa 100 dana pa II. zona nije određena, već se poklapa s granicom I. zone.

Treća zona obuhvaća područje izvan granice II. zone do granice područja napajanja. Vodocrpilište «Istočna Slavonija» napaja se iz rijeke Save pa je to ujedno i južna i jugozapadna granica III. zone.

Budući da se sa sjeverne strane već nalazi III. zona zaštite vodocrpilišta Gundinci, a sa istočne III. zona zaštite crpilišta Kruševica predloženo je da se III. zonom sanitarne zaštite vodocrpilišta obuhvati sljedeće područje:
- od naselja Jaruge, duž rijeke Save do Kruševice, od Kruševice na sjever do Sikirevaca i dalje na sjever u dužini od 3700 m. Na sjeveru bi granica bila oko 1300 m od zdenaca Gundinci, a na zapadu prelazila bi poljskim putevima do Jaruge.

Obavljena su istraživanja kako bi se utvrdila kakvoća podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite.
Terenska istraživanja bioloških karakteristika područja budućeg kompleksa vodocrpilišta izvršena su 18.10.2006., a obuhvatila su bakteriološke analize površinskog sloja poljoprivrednih tala u blizini istražnih bušotina i postojećih zdenaca. Bakteriološka istraživanja obuhvatila su analize termofilnih bakterija i sulfitreducirajućih klostridija tala pod intenzivnom poljoprivredom, a okružuju lokalitete postojećih istražnih bušotina i završenih zdenaca. Cilj spomenutih analiza bio je da se utvrdi stupanj opterećenja organskim gnojivom, što istražena tla čini potencijalnim izvorom mogućih prodora kemijskih i bakterioloških čimbenika u podzemne vode.

Na području vodocrpilišta «Istočna Slavonija» nema objekata kulturne baštine, na koje bi zahvat mogao utjecati. Na širem prostoru vodocrpilišta «Istočna Slavonija» nema dijelova zaštićene prirode. Međutim, kako bi se utvrdilo da li na prostoru zahvata postoje određeni organizmi (biljni i životinjski) na koje bi zahvat mogao utjecati, te bi ih trebalo zaštititi obavljena su istraživanja šireg prostora flore i faune.

Temeljem dugogodišnjih istraživanja Hrvatskog geološkog instituta predloženo je da se kao lokacija vodocrpilišta «Istočna Slavonija» odabere prostor između Sikirevaca i rijeke Save.

Regionalno crpilište «Istočna Slavonija» smješteno je između državne ceste D7 i rijeke Save na predjelima zvanim «Ljubice» i «Veliko Polje». Zdenci crpilišta raspoređeni su u liniji usporednoj s državnom cestom, na udaljenosti oko 1.100 m. Udaljenost od obala rijeke Save je između 900 i 1.200 m.

Prema dosadašnjim analizama, kakvoća podzemne vode je takva da bi se mogla izravno, bez «prerade» upustiti u vodoopskrbni sustav (Hrvatski geodetski institut, 2005.). Analizom strujanja podzemne vode utvrđeno je kako podzemna voda razmjerno dugo ostaje u podzemlju te se postiže dobra kakvoća vode za piće i pri znatnom crpljenju vode iz crpilišta.

Iz rezultata dosadašnjih istraživanja može se utvrditi da je kakvoća voda u zdencima bila dobra, osim što su kod nekih uzoraka utvrđene povišene koncentracije željeza i mangana. Istraživanja se nastavljaju, kako bi se do početka konačnog korištenja zadovoljilo zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, čl. 14. No, u svakom slučaju predviđena je u sljedećoj fazi i izgradnja uređaja za pripremu vode crpilišta «Istočna Slavaonija». Uređaj će se locirati sjeveroistočno od naselja Sikirevci. Prema Idejnom rješenju uređaja za pripremu vode crpilišta «Istočna Slavonija», kapacitet istog predviđen je 4 x 500 l/s = 2000 l/s (Centar za transfer tehnologije, 2006.). Na uređaju će se pripremati voda sa crpilišta Sikirevci i u budućnosti s crpilišta Gundinci.

Dezinfekcija vode obavljat će se na uređaju. Na svakoj liniji za preradu vode (kapaciteta 500 l/s), prije ulaska u vodospremu pitke vode predviđeno je intenzivno zračenje UV zrakama. Potrebne količine dezinfekcijskog sredstva, za osiguranje rezidualnog klora u vodoopskrbnom sustavu, dodavat će se u samoj mreži prema potrebama. Također u slučaju da se dopusti korištenje manje količine vode sa izvorišta «Sikirevci», prije izgradnje uređaja za pripremu vode (a sve u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće), dezinfekcija vode obavljat će se privremeno neposredno prije priključka na temeljne cjevovode.

Vodocrpilište Sikirevci ukupnog kapaciteta 1000 l/s predviđeno je koristiti u dvije faze po 500 l/s, sve u ovisnosti o razvitku vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije. U konačnom razdoblju, u danu maksimalne potrošnje te vršnog satnog opterećenja crpit će se sa osam zdenaca 8 x 125 = 1000 l/s. U ostalomu vremenu crpit će se vode u ovisnosti o potrošnji te kapacitetima vodosprema. Crpljenje će se obavljati naizmjenično iz pojedinih zdenaca, što će se sve regulirati daljinskim upravljanjem.

Na vodocrpilištu Sikirevci, nije predvišđen stalan boravak djelatnika.

Namjeravani zahvat na vodocrpilištu «Istočna Slavonija» sastoji se od sljedećih građevina:

Zdenci ZS1 do ZS8

Građevine nad zdencima

Spojni cjevovod crpilišta

Pristupni put na crpilištu

Elektro-postrojenje i instalacije na crpilištu.

FOLKLOR Počelo 43. brodsko kolo

Najstariju priredbu otvorili

pučki igrokazi

SIKIREVCI - Smotrom pučkih dramskih družina, koja je održana u subotu u Sikirevcima,počela je najstarija folklorna manifestacija

u Hrvatskoj - Brodsko kolo, prvi put održano u Slavonskom Brodu 1963. godine.

Ta priredba kroz nastupe kulturno-umjetničkih društava, folkolornih i pjevačkih skupina te svirača na tradicijskim

instrumentima njeguje i promiče tradicijsku kulturnu baštinu kako brodsko- posavskoga kraja, tako i Slavonije te cijele Hrvatske.

I ovogodišnje, 43. brodsko kolo, počelo je četvrtom po redu smotrom pučkih igrokaza, na kojoj su nastupile četiri pučke dramske družine.

Članovi KUD-a Posavina iz Stare Gradiške prikazali su igrokaz »Svinjopuc2«,

KUD Sloga iz Sikrevaca nastupio je s »Proscem u neprilici

«, KUD Josip Kozarac iz Štitara iz Vukovarsko-srijemske županije predstavio je »Glavobolju« i »Uteročić

«, dok su se članovi KUD-a Kupljenovo iz istoimenog sela nedaleko Zaprešića predstavili igrokazom»Snuboki«.

U programu su sudjelovale i pjevačke skupine iz Štitara, Starih Perkovaca i Kupine te

sikirevački tamburaši.

[Anita Benić]

Na smotri pučkih igrokaza nastupile su četiri pučke dramske družine

9. SUSRET NARODA I KULTURA

EUROPA JE PLESALA U SIKIREVCIMA

Datum objave: 25.8.2006

U nedjelju, 20. kolovoza, Sikirevčani su drugu godinu za redom bili domaćini Međunarodne smotre folklora "Susret naroda i kultura". Nastupile su četiri skupine iz Hrvatske, jedna iz Bosne i Hercegovine, tri iz Francuske, tri iz Italije i jedna iz Rumunjske. Glavni organizator ove smotre je "Družina" - čuvari tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga, odnosno njene članice folklorne skupine iz Batrine, Babine Grede, Bošnjaka, Donjih Andijevaca, Podravskih Podgajaca, Podvinja, Sikirevaca, Šumeća i Županje, svi učlanjeni u Međunarodnu uniju folklornih skupina - IGF. Pokrovitelj smotre bila je Općina Sikirevci, a novčano su ju pomogli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Brodsko-posavska županija te brojni sponzori.

Smotra je započela povorkom iz Donjeg kraja prema centru Sikirevaca i crkvi Svetog Nikole biskupa gdje je održana zajednička sveta misa, jer ovi međunarodni Susreti ostvaruju se ne samo pjevajući i plešući, već i kroz ekumensko druženje, na kojem se aktivno sudjeluje u bogoslužju molitvom i pjesmom na vlastitom jeziku. Skupine su na oltar prinijele darove, plodove karakteristične za njihov kraj, a misa je završila pjevanjem pjesme "Krist na žalu" pape Ivana Pavla II.

Program na velikoj, prelijepo dekoriranoj ljetnoj pozornici, na prostranom travnatom sikirevačkom Placu, pred mnogobrojnom publikom, započeli su članovi KUD-a "Sloga" iz Sikirevaca pjevajući "Lijepu našu". Prisutne su pozdravili: predsjednik KUD-a "Sloga" Stjepan Rakitić, načelnik općine Sikirevci Stjepan Lešić i dr. sc. Manda Svirac dopredsjednica Međunarodne unije folklornih skupina, koja je istaknula da je cilj Susreta u prvom redu obnova duha i obogaćivanje znanja o sebi i vlastitoj predajnoj baštini te kroz to upoznavanje drugoga i razmjena iskustava među mladima Europe. Smotru je potom otvorio brodsko-posavski dožupan Zvonimir Laslo.

Slijedio je nastup dviju dječjih skupina, KUD-a "Poljadija" iz Grabarja i KUD-a "Lovor" iz Trnjana, potom KUD-a "Župa Bagalović" iz Krvavca kod Metkovića te sudionika iz inozemstva.

Dalamatinske mandoline i ples linđo izmamili su veliki pljesak. Gledali smo živahne talijanske plesove pune ritma, pljeskanja, mahanja maramama i raznobojnim trakama uz pratnju talambasa. Svirali su i na nama čudne gajde s četiri prebiraljke te puhanjem u ćup dobivali melodiju. Plesali su Talijani sa sjevera i juga Italije i iz Messine sa Sicilije. Ljupke Francuskinje iz Provanse s čipkastim kapicama igrale su u papučicama poput balerina, uz flaute, verglece i bubnjeve, a ples onih iz Burgundije vjerojatno je preteča čuvenog plesa kan-kan. Francuskinje od Avinjona pak, u vrtnji su pri plesu otkrivale duge bijele gaće. Šarene, vezene nošnje Rumunja obogatile su scenu, no ritam nastupa ipak im je bio ponešto blaži od očekivanoga. Mala usna harmonika pratila je ples Hercegovaca KUD- a "Herceg Stjepan" iz Ljubuškog, a njihova ganga zaorila je sikerevačkim Placem. Svakako treba istaknuti i voditeljicu programa, studenticu etnologije Mariju Vučković iz Donjih Andrijevaca, spremljenu u raskošni šlingani soteš i ćošak sa zlatom. Puna tri sata uživali smo u raznolikom programu, koji nam je približio kulture drugačije od naše.

Na kraju je zaigralo šokačko kolo, u koje se uhvatiše i Talijani i Francuzi, Rumunji, Dalmatinci i Hercegovci, što nas je razveselilo jer su i oni, kratko boraveći u gostima kod naših KUD-ova (Francuzi u Podvinju, Rumunji u Šumeću, Talijani u Trnjanima i Batrini.), prihvatili dio hrvatske i šokačke kulture.

Načelnik općine Sikirevci Stjepan Lešić obećao je da će Sikirevčani biti domaćini i 10. susreta naroda i kultura. A da će oni biti dobri domaćini i tih jubilarnih Susreta, u to i ne sumnjamo, jer i ova dva su vrhunski organizirali. Čestitamo!

Zvonimir Toldi

Pučki glumci oduševili u Sikirevcima

Počelo 42. Brodsko kolo

Datum objave: 18.1.2006

"Šokačke Oskare", nagrade za najbolju mušku i žensku ulogu, osvojili amaterski glumci iz Stare Gradiške i Molvi

Tek što smo zakoračili u novu godinu počelo je i novo Brodsko kolo, četrdeset i drugo po redu. Organizacijski i stručni odbor, u okrilju Folklornog ansambla Broda koji je glavni organizator svih programa, i ove godine pripremaju niz iznenađenja, od kojih je jedno svakako bila 3. smotra pučkih igrokaza, održana u subotu u Vuković centru u Sikirevcima. Prvu priredbu 42. Brodskog kola otvorio je zamjenik brodsko-posavskog župana Zvonimir Laslo, a petstotinjak posjetitelja u dvorani pozdravili su načelnik Općine Sikirevci Stjepan Lešić i domaćin smotre igrokaza, predsjednik sikirevačkog KUD-a Sloga Stjepan Rakitić.

Program su otvorili domaćini, brojna i razigrana dječja skupina KUD-a Sloga iz Sikirevaca, a potom su zapjevale članice ŽPS Zadubravke iz Zadubravlja koje su nastupile i na koncu programa. Dramskom igrom "Nek umre ko oće" publiku su do suza nasmijali članovi KUD-a Posavina iz Stare Gradiške, čije je glumac Dragan Franješević nagrađen za najbolju mušku ulogu. Glazbeni predah priredili su vinkovački samičar Mato Toldi i njegova supruga Mara, a onda i samičar iz Vukovara Petar Štigler. Pravo je iznenađenje bio pučki pjesnik Franjo Jarić iz Glogovice koji je govorio svoje duhovite pučke pjesme. Jezik nije bio prepreka da brodsko-posavska publika razumije i budnim pljeskom pozdravi igrokaz "Brak nije mrak (ili morti je)" kojeg je izvela dramska družina KUD-a Molve iz Podravine, što potvrđuje i činjenica da je nagrada za najbolju žensku ulogu dodijeljena upravo njihovoj glumici Marini Molnar. Brojna je i zanimljiva bila i skupina KUD-a Kolo iz Donje Bebrine s igrokazom "Krpaloncija" protkanim oštrim pučkim humorom, a onda su na red došle Lajave snaše iz Retkovaca koje su posjetitelje nasmijale svojim dogodovštinama, dok je KUD Luka Lukić iz Brodskog Varoša u svom je igrokazu "Dukati" prikazao i dio varoških svadbenih običaja te dobio pljesak za izvrstan zaplet.

Program je trajao preko tri sata, ali to nikome nije smetalo, jer je bio ispunjen dinamikom i obiljem smiješnih scena i zapleta te odličnom glumom. Nekih se izvedbi koje smo vidjeli na sikirevačkoj pozornici ne bi postidjeli niti profesionalni, školovani glumci, a i od pučkih bi se scenarista dalo štošta naučiti. Koristeći elemente tradicijske kulture i govora, zanimljive su seoske dogodovštine prepleli takvom vještinom da su gledatelji mogli samo smijati se do suza i pljeskati, uživajući u živoj riječi i glumačkoj vještini diletantskih družina. A da se nitko nije umorio dokazali su i izvođači i publika koji su se na kraju uhvatili u kolo uz tamburaški sastav KUD-a Sloga, održavajući tako i tradiciju Sikirevačke poredovnice. Dakle, dogodine opet u Sikirevcima, a do tada, kako je na koncu najavio predsjednik Folklornog ansambla Broda Josip Perčević, najprije susret u Slavonskom Brodu, 4. veljače na regionalnoj smotri pučkih pjevačkih skupina "Alaj pjevam i pjevati znadem".

Dunja Vanić

15.01.2006 17:53

BAŠTINA Bili smo na smotri pučkih običaja i igrokaza u Sikirevcima

Poredovnica razgalila srca

Autor Slavko Kuna

SIKIREVCI - KUD Sloga u subotu na večer u Sikirevcima je priredilo

tradicionalnu smotru pučkih običaja, pjesama i igrokaza.

Priredba poznatija kao Sikirevačka poredovnica označila je službeni

početak najstarije folklorne manifestacije u nas, 42. brodskog kola.

– Poredovnica je starinski običaj okupljanja djevojaka i momaka,

kao i mladih bračnih parova redom po kućama u našem selu.

Na taj su se način uz pjesmu i šalu kratile duge zimske večeri i noći.

Bila je to ujedno i prigoda za razmjenu skrivenih pogleda i poljubaca –

kaže predsjednik sikrevačkih folkloraša Stipo Rakitić.

Osim domaćina i organizatora, svojim su nastupom srca brojnih posjetitelja

razgalila kulturno-umjetnička društva iz Molvi, Stare Gradiške, Zadubravlja,

Donje Bebrine i Brodskog Varoša.

Burnim pljeskom nagrađeni su i pučki pjesnik Franjo Jarić iz Glogovice,

samičari Petar Šitgler i Mato Toldi iz Vinkovaca,

te nadaleko poznati Mata Baboselac iz Donje Bebrine.

Brodsko se kolo nastavlja početkom veljače smotrom pučkog pjevnja

“Alaj pjevam i pjevati znadem”.

Vijesti

14.09.20 04:48
Pitka voda-naše prirodno bogatstvo

U proteklih nekoliko godina u javnost je izašao podatak da su na području sela Babina Greda izvršena ispitivanja izvorišta pitke vode te je ustanovljena jedna velika površina koje je vodonosna vrlo kvalitetnom vodom. Odmah su počeli radovi na izgradnji regionalnog cjevovoda koji je trebao povezati sustavom opskrbe Županju, Vinkovce, Đakovo, Šamac i Slavonski Brod. Međutim, ispostavilo se da ti izvori i nisu baš takve kvalitetni pa ne mogu bez prerade davati krajnjem korisniku kvalitetnu vodu. Nastavljena su bušenja i došlo se do Sikirevaca gdje su izbušeni novi bunari .Ustanovljena je voda koja ima kvalitetu i količinu te uz minimalnu ili nikakvu tehničku obradu može ići u distribuciju. Selo Sikirevci pripada našoj županiji i ovo postaje jedini naš prirodni resurs, a sa ovih bunara bi se trebala napajati većina stanovništva Slavonije. Gotovo sve istražne radnje na vodonosnim izvorištima sjeveroistočne Slavonije pokazuju prisustvo arsena van okvira Pravilnika, a u te gradove spada i Osijek, pa će u budućnosti vjerojatno i on biti priključen na izvore u Sikirevcima. Ovaj projekt je ušao u sve razvojne projekte Vlade Hrvatske te se radi na osiguranju sredstava za realizaciju. Svima je jasno da je ovo jedini način kvalitetnog rješavanja pitanje vodoopskrbe Slavonije. Ako se na ovim izvorima tijekom eksploatacije pokaže potreba za tehnološkom korekcijom kvalitete voda onda će ta korekcija biti zaista minimalna i neće značajnije povećavati cijenu metra kubičnog vode.
Vukovarsko srijemska županija već je duboko u ovom projektu, a od države su osigurali velika sredstva zahvaljujući dugogodišnjem lobiranju njihovih političara u Zagrebu. Dok je u Vukovarsko srijemskoj županiji izgrađeno na desetke kilometara nove vodoopskrbne mreže u našoj su izgrađena tek dva kilometra. Na žalost naši političari su zaokupljeni sami sobom te ne prepoznaju na pravi način projekte i sisteme za koje je potrebno lobirati. Vrlo je upitna i njihova položajna renta u Zagrebu. Poražavajuće zvuči činjenica da od nastanka moderne Hrvatske naša županije nije imala niti jednog ministra. Dok drugi gradovi dožive pravi procvat kad u Vladu dođe čovjek iz njihove sredine mi ćemo svoga ministra još dugo čekati. Tome smo krivi samo mi jer smo pozvani svake četiri godine demokratski odobriti takvo stanje.Piše: Tomislav Lukić, prof. kemije

Počinje gradnja regionalnog vodovoda za istočnu Slavoniju

16.12.2005 | Glas Slavonije

SLAVONSKI BROD - Naslonjena na Savu i ispresijecana vodotocima, Brodsko-posavska županija ipak se ne može pohvaliti kvalitetnim rješenjem vodoopskrbe domicilnog stanovništva.

Hrvatski prosjek obuhvaćenosti stanovništva vodoopskrbnim sustavima je 73 posto, a na području ove županije pitku vodu iz vodovoda ima samo 48 posto stanovnika. Čak osam općina na svom području nema ni metra vodoopskrbnog sustava ili su ih izgradili tek ove godine. Mmeđu njima su i općine Slavonski Šamac i Sikirevci.

Gotovo da nije za povjerovati jer su na području ovih općina potvrđena kvalitetna crpilišta koja će biti i dio regionalnog vodoopskrbnog sustava za istočnu Slavoniju. Regionalni vodovod stajat će ukupno 397 milijuna kuna. Previše za siromašne slavonske županije, zato će većinu troška pokriti državni proračun. Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija obvezale su se zajedno uložiti ukupno 39,7 milijuna kuna. Već za sljedeću godinu proračuni ovih županija moraju osigurati po dva milijuna kuna.

Vodoopskrbnim sustavom upravljat će zajednička tvrtka koju osnivaju dvije županije i Hrvatske vode. Članovi poglavarstva Brodsko-posavske županije već su prijedlog osnivanja zajedničke tvrtke uputili Županijskoj skupštini. Sjedište tvrtke bit će u Sikirevcima, po 35 posto udjela imati će županije, a 30 posto Hrvatske vode. Načelnik općine Sikirevci Stjepan Lešić zadovoljan je početkom realizacije projekta.

Sjedište nove tvrtke na njegovom području znači i dodatan prihod za siromašan općinski proračun.
- Vodocrpilište je na području naše općine, a time smo ušli i u prioritete za rješavanje vodoodvodnje. Gradnja tako velikog projekta za naš bi proračun bila samo pusti san - kaže Stjepan Lešić potvrđujući da će danas Sikirevce pohoditi poveća Vladina delegacija.
Razlog je potpisivanje sporazuma o financiranju izgradnje regionalnog vodovoda. Uz predsjednika Vlade Ivu Sanadera najavljeno je je i više ministara - od Kalmete, Čobankovića do Marine Matulović Dropulić.

Autor: M.VRKLJAN

Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonije.hr

POSAO JE RASPOREĐEN U TRI CJELINE

Vlada je osigurala novac i gradnja regionalnog vodovoda mora biti gotova do 2010

Datum objave: 9.3.2006

Magistralne cjevovode i sekundarnu mrežu u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, te izgradnju samog uređaja za pročišćavanje, samog crpilišta, odnosno bunara. Za crpilište će biti osnovana tvrtka, odnosno tvrtka-kći Hrvatskih voda koja će imati sjedište u Sikirevcima i u Nadzornom odboru će biti i dva predstavnika iz Brodsko-posavske županije. Ostali poslovi povjereni su Vodovodu Vinkovci i Vodovodu Slavonski Brod
Vodovod će voditi investiciju za sve magistralne cjevovode koji idu po našoj županiji i određene precrpne stanice koje su moraju napraviti, odnosno sve osim samog crpilišta. Taj posao je 148,3 milijuna kuna predračunske vrijednosti

Sporazum o sufinanciranju regionalnog vodovoda Istočne Slavonije potpisali su u prosincu prošle godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija, te Hrvatske vode i Fond za regionalni razvoj. Ugovor je to vrijedan 397 milijuna kuna, čime će se vodoopskrbom pokriti Brodsko-posavska županija (istočno od Slavonskog Broda) i Vukovarsko-srijemska županija., a to znači pitku vodu za više od 270 tisuća stanovnika ove dvije županije.

Radi se o projektu koji se već duže vrijeme provodi ali parcijalno. Sada je Vlada osigurala novac i taj se posao mora završiti do 2010. godine. Ispočetka se mislilo da će se osnovati zajedničko poduzeće Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, koje bi vodilo cjelokupnu investiciju. No, utvrdilo se da je rok vrlo kratak za takav ogroman posao koji treba napraviti i to je ipak usko područje gdje baš nema slobodnih stručnjaka koji bi to mogli odmah preuzeti i voditi cjelokupan posao. - Najveći problem će biti zaista vrlo kratki rokovi za početak radova, a već ove godine iz proračuna imamo osigurano 49 milijuna kuna za cjelokupni posao koje treba utrošiti. To su vrlo velika sredstva s obzirom da nam je ostalo samo devet mjeseci za realizaciju toga, napominje voditelj Investicije Davor Tomljanović.

S obzirom na to da su neke općine odradile određene poslove, naručile su projekte, dobile građevinske dozvole ili su pri dobivanju, tako da će se odmah krenuti u realizaciju kod njih. Konkretno se radi o općinama Klakar, Garčin i Oprisavci koje su dio riješile pa će kod njih biti vrlo jednostavno, samo pregledati i usporediti dokumentaciju.

- Dobiti građevinsku dozvolu nije jednostavno jer se radi o velikim dužinama, ima mnogo čestica gdje treba rješavati imovinsko-pravne odnose. No, kako je ovo investicija od državnog značaja ići će se na izvlaštenje tako da će to ipak pojednostaviti i ubrzati postupak dobivanja građevinske dozvole. Za općinu Klakar smo mi vodili izradu projekta jer je ta općina u temeljnom kapitalu Vodovoda, jedan od vlasnika Vodovoda, dok za druge dvije nismo vodili, ali smo se s načelnicima dogovorili da preuzmemo dokumentaciju i da uskladimo dalje aktivnosti jer mi kompletno preuzimamo izgradnju tog cijelog sustava, dodaje Tomljanović.

Vodovod je investitor i daje isključivo inženjersku potporu u poslovima oko regionalnog vodovoda. - Provodit ćemo natječaje za posao što znači da se Vodovod ne može javiti na natječaj jer bi se radilo o sukobu interesa, ali radi se o tako velikom poslu da ga Vodovod ni ne bi mogao raditi. Zakon o nabavi je jasan, ide se na javni natječaj i tko ponudi najpovoljnije uvjete dobit će posao. Međutim, treba reći da se neće dobiti posao u cijelosti, nego će tu biti više poslova, a sve ovisi o funkcionalnim cjelinama. Dakle, Vodovod priprema građevinske dozvole, projekte, raspisujemo natječaj i pratimo izvršenje toga posla, a nakon završetka preuzimamo. Čim se cjelina završi preuzimamo taj dio i praktično ljudima možemo odmah i distribuirati vodu, odnosno sve ovisi iz kojeg dijela. Zato i idemo prvo na one općine koje su bliže Brodu jer ćemo najprije davati vodu iz Broda dok crpilište ne bude gotovo, objašnjava voditelj Tomljanović.

Kemijski sastav vode u Sikirevcima je takav da se bez ikakve prerade u ovom trenutku može distribuirati. - Sumnjamo da će ostati takva kvaliteta vode jer iskustva govore da kad se voda počne intenzivno crpiti iz sjevernih se dijelova počinje navlačiti voda lošije kvalitete, s više željeza mangana i amonijaka pa će biti potrebna prerada. Odmah se ide s tim kako se bude povećavala potrošnja te vode bit će završen i uređaj za pročišćavanje koji će biti znatno jednostavniji nego što mi imamo u Brodu. Uglavnom bit će dovoljno vode za cijelu Posavinu, Vinkovce, Vukovar, Đakovo, Osijek, zaključuje Davor Tomljanović.

Marija Kovačević

POSLOVI DODIJELJENI BRODSKOM VODOVODU

Županijsko poglavarstvo odlučilo o Regionalnom vodovodu Istočne Slavonije

Datum objave: 2.3.2006

Ovom se odlukom struci prepušta da odradi kompletan posao - od dobivanja projektne dokumentacije i svih dozvola do poslova na vodoopskrbi općina, a vjerojatno i na vodoodvodnji
Uložena sredstva Brodsko-posavske županije i općina u izgradnji mreže imat će status poslovnih udjela u Vodovodu

Nakon što je 16. prosinca prošle godine između Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva poljoprivrede, Fonda za regionalni razvoj, Hrvatskih voda, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije potpisan sporazum o sufinanciranju programa I. etape Regionalnog vodovoda Istočne Slavonije na zadnjoj sjednici Županijskog poglavarstva na dnevnom se redu našla i odluka o povjeravnju poslova izgradnje ovog kapitalnog infrastrukturnog objekta. Naime, odlukom o povjeravanju poslova izgradnje Regionalnog vodovoda na području Brodsko-posavske županije slavonskobrodski Vodovod je ovlašten da kao investitor provede sve aktivnosti u realizaciji I. etape ovog projekta. Tako će Vodovod financirati radove izgradnje Regionalnog vodovoda kao i izgradnju sekundarne vodovodne mreže na području općina Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Slavonski Šamac, Sikirevci, Vrpolje i Velika Kopanica. Uložena sredstva Brodsko-posavske županije i općina u izgrdanji mreže imat će status poslovnih udjela u Vodovodu.

Ovakav je prijedlog izašao iz Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i infrastrukturu, a njime se, prema obrazloženju pročelnika Miroslava Jarića, željelo struci prepustiti da odradi kompletan posao - od ishođenja projektne dokumentacije, lokacijske, građevinske i uporabne dozvole do poslova na vodoopskrbi općina, a vjerojatno i na vodoodvodnji. Tako će se brže i lakše doći i do novaca iz ministarstava i fondova, kako domaćih tako i iz pretpristupnih

RASPOREĐENO UKUPNO 10 MILIJUNA KUNA

Županijsko poglavarstvo općinama i gradovima rasporedilo tekuće pomoći namijenje

Datum objave: 3.4.2006

Tekuća pomoć državnog proračuna za ovu godinu iznosi blizu 8,8 milijuna kuna, a u raspodjeli novca najviše je pripalo Općini Sikirevci na čijem se području gradi vodocrpilište budućeg istočnog regionalnog vodovoda

Državnim proračunom za 2006. godinu Brodsko-posavskoj županiji je dodijeljena tekuća pomoć nešto veća od 8,7 milijuna kuna (za 16,4% veća od one iz prethodne godine), a namijenjena je ulaganju u kapitalne projekte Županije te općina i gradova na njezinom području. Uz ovaj novac pristigao od države, Županija je dodala još sredstava iz vlastite blagajne i planom ulaganja u komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, vodoodvodnja i cestogradnja) općina i gradova prihvaćenim na jučerašnjoj sjednici Županijskog poglavarstva rasporedila ukupno 10 milijuna kuna.

Općina Bebrina dobiva 260.000 kuna (60.000 odvodnja i 200.000 ceste), Općina Brodski Stupnik 116.000, sve za cestogradnju, Općina Bukovlje 102.500, također za ceste, Općina Cernik 160.000, sve za vodoopskrbu, Općina Davor 850.000 ( 550.000 za vodoopskrbu i 300.000 za odvodnju), Općina Donji Andrijevci 320.000, sve za ceste, Općina Dragalić 173.500 ( 67.500 za vodoopskrbu, 56.000 za odvodnju i 50.000 za ceste), Općina Garčin 250.000, sve za odvodnju, Općina Gornja Vrba 280.000, sve za cestogardnju, Općina Gornji Bogićevci 175.000 (75.000 za vodopskrbu i 100.000 za odvodnju), Gundinci 150.000 (100.000 za vodoopskrbu i 50.000 za odvodnju), Općina Klakar 300.000, sve za vodoopskrbu, Općina Nova Kapela 450.000 (200.000 za vodoopskrbu i 250.000 za odvodnju), Općina Okučani 320.000 (170 za vodoopskrbu i 150.000 za odvodnju), Općina Oprisavci 150.000, sve za odvodnju, Općina Oriovac 150.000, sve za vodopskrbu, Općina Podcrkavlje 200.000, sve za odvodnju, Općina Rešetari 403.000 (153.000 za vodoopskrbu, 100.000 za odvodnju i 150.000 za ceste), Općina Sibinj 400.000 (300.000 vodoopskrba i 100.000 odvodnja), Općina Sikirevci 2,15 milijuna ( 2 milijuna vodoopskrba i 150.000 odvodnja), Općina Slavonski Šamac 100.000, sve za odvodnju), Općina Stara Gradiška 250.000 ( 150.000 vodoopskrba i 100.000 odvodnja) Općina Staro Petrovo Selo 150.000, sve za vodoopskrbu, Općina Velika Kopanica 200.000, sve za vodoopskrbu, Općina Vrbje 300.000, sve za vodoopskrbu i Općina Vrpolje 600.000 kuna (vodoopskrba 200.000, odvodnja 300.000 i ceste 100.000 kuna).

Grad Slavonski Brod dobio je 720.000 kuna, od toga 620.000 za vodoodvodnju i 100.000 za gradnju cesta, a grad Nova Gradiška 320.000 kuna, sve namijenjeno cestogradnji.

Marija Ravlić