Kontakti / Glasnogovornica / Priopćenja / 07.05.2007. - Javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana kanala Dunav - Sava

07.05.2007. - Javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana kanala Dunav - Sava Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao nositelj izrade, pokreće javnu raspravu o Prijedlogu Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav Sava.   Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zadužilo je Županijske zavode Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije da u skladu s Uredbom obavijesti upravna tijela županije, općina i gradova na čiji djelokrug može uticati predloženo rješenje prostornog plana.   Javna rasprava započet će 9. svibnja i trajati do 11. lipnja 2007. godine. Održavat će se radnim danom i to: u Vukovaru, u prostorijama županije Vukovarsko-srijemske, Županijska 9., od 11:00-15:00 sati i u prostorijama općine Sikirevci, Brodsko-posavska županija, Sikirevci, ul. Ljudevita gaja 12., od 11:00 do 15:00 sati   Javno izlaganje Prijedloga Prostornog plana u postupku javne rasprave održat će se: u Vukovaru, u velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije, Županijska br. 9., dana 15. svibnja 2007. u 12:00 sati i u Slavonskom Brodu u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije, ul. Petra Krešimira IV. br. 11., dana 16. svibnja 2007. u 13:00 sati.   Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi, te da dostave svoje primjedbe i prijedloge. Prijedlog Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav Sava objavljen je na web stranici Ministarstva www.mzopu.hr pod prostornim planovima.   Link: Prostorni plan područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava Zagreb, 07. svibnja  2007. godine Ured glasnogovornice   Vijesti 19.05.20 07:09 Komentar na PP Dunav Sava   Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređanja i graditeljstva pokrenuo je , kao nositelj izrade, javnu raspravu o Prijedlogu prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava, čija bi izgradnja trebala početi ove jeseni. Višenamjenski kanal Dunav-Sava, u dužini 61,5 kilometara povezivao bi rijeku Dunav kod Vukovara sa rijekom Savom kod Šamca. Pored prometne funkcije, kanal bi služio i za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina te sportske i druge aktivnosti.Stručni izvoditelj prostornog plana je Zavod za prostorno planiranje Osijek dok je nositelj izrade plana Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Javne rasprave su održane u Vukovaru, Sikirevcima i Slavonskom Brodu. Poslije predstavljanja Prijedloga prostornog plana u Slavonskom Brodu ostali smo iznenađeni nekim podacima koji su uživo izneseni za dvadesetak zainteresiranih predstavnika javnosti. Prva činjenica koja nije na kvalitetan način obrađena jeste položaj bunara u najvećem i najkvalitetnijem podzemnom vodonosniku u Slavoniji koji se nalazi u općini Sikirevci. Građevina kanala je teška invazivna radnja na okoliš koja definitivno mijenja cijeli niz ekoloških sistema i stvara nove. Uz to djelovanje kanala na sigurnost vodocrpilišta uopće nije određena, a 29. svibnja treba biti predstavljena Studija procjene utjecaja na okoliš samog crpilišta. Nije nam jasno kako je prostorni plan mogao biti izrađen bez poznavanja lokacije bunara na koje se naslanja jedna od najznačajnijih investicija u Slavoniji vrijedna nekoliko stotina milijuna kuna. Kanal koji po planu prolazi kroz vodozaštitnu zonu Sikirevci mogao bi ugroziti na nekoliko načina opstojnost crpilišta te dovesti u pitanje vodoopskrbu nekoliko stotina tisuća stanovnika i već izvedenu investiciju. Druga primjedba koju su predstavnici Brodske ekološke udruge Zemlja imali odnosila se na određivanje odlagališta iskopane zemlje. Na pitanje po kojim su se kriterijima određivale lokacije stekao se utisak da je izrađivač paušalno procijenio moguće lokacija samo zato što je navedena zemlja državna. Radi se o količinama od dvadesetak milijuna kubnih metara zemlje koja mora biti negdje odložena, a da značajnije ne utječe na okoliš.Na nekim mjestima kanal se ukopava čak 22 metra duboko, pa prostorni plan predviđa „oslikavanje kanala karakterističnim slikama krajobraza“ da se putniku dočara što se nalazi iza brda zemlje koja su oko njega. Predviđamo da će na kanalu biti i nekoliko likovnih kolonija. Da ne piše u ovako ozbiljnom dokumentu bilo bi smiješno, ali ovako itekako je zabrinjavajuće. Treću primjedbu iznijela je predstavnica Zelene akcije iz Zagreba, a odnosi se na izradu sociološke studije. Postavlja se pitanja što kanal znači za domicilnog korisnika? Po nama kanal će mještanima donijeti ogromne problema. Na cijeloj dužini predviđena su tek 23 različita mostovna prijelaza. Mještani pojedinih sela će morati umjesto dosadašnjih nekoliko kilometara do svojih njiva prevaljivati dvadesetke. Predviđena su tek dva mosta koja premošćuju značajnije poljske putove, a kanal prolazi kroz plodnu slavonsku ravnicu. Uz to izvoditelj predviđa mogući pad podzemnih voda u šumskim sastojinama hrasta lužnjaka i doslovce uvjerava javnost da će se poduzeti „posebne mjere“kako ova pojava ne bi bitnije utjecala na ekosustav šume. Bojim se da ovakve procjene u jednom strateški važnom dokumentu nikako ne bi smjele biti. Posebna priča o kanalu je uopće njegova opravdanost.Stalno se u žargonu upotrebljava riječ „višenamjenski“, što znači plovnost i navodnjavanje. Za funkciju plovnosti svi su se složili kao je ona u direktnoj ovisnosti o uređenju rijeke Save kao plovnog puta. Pošto je ta investicija tek u začetku očekivati je funkcioniranje kanala kao plovnog puta tek u dogledno vrijeme. Sava nije plovna već pri vodostaju 0, a u zadnjih nekoliko godina ovaj vodostaj u prosjeku imamo više od 60 dana godišnje. To direktno znači da će i kanal biti to vrijeme van upotrebe. Postavlja se i pitanje napajanja kanala vodom pri niskim vodostajima Save i Dunava, a znamo da je navodnjavanje tada najpotrebnije.Nigdje su u dokumentu ne navodi kao mogući izvor vode za navodnjavanje postojeći kanali nego se oni spominju kao vodni objekti od posebne važnosti za vodoodvodnju. Unatoč nekoliko vodenih površina i rijeka samo navodnjavanje u Slavoniji nije riješeno strateškim dokumentima niti je izrađena cjelokupna studija korištenja postojećih resursa kao izvora za navodnjavanje. Ostaje utisak poprilične površnosti i paušalnosti pri izradi ovoga dokumenta, pa smatramo da ovakve dokumente moraju raditi institucije koje zaista imaju stručne i ljudske resurse i mogu ponuditi bolja rješenja na koje ovaj prostorni plan obavezuje. Piše:Tomislav Lukić 17/5 2007. Kanal Dunav – Sava U velikoj vijećnici županijske skupštine održano je javno izlaganje i javna rasprava o Prostornom planu višenamjenskog Kanala Dunav – Sava. Kroz Brodsko – posavsku županiju trebala bi prolaziti jedna šestina kanala, a posebno značajan dio je kroz vodocrpilišnu zonu Sikirevci. Brojni su bili upiti ekologa oko tog područja obzirom je neizmjerno bogato pitkom vodom. Osim toga, zbog opsežnih zahvata u okolišu, predstavnici zelenih strahuju i od mogućih poremećaja eko sustava. Izrađivači plana ističu kako se vodi maksimalna briga i utjecaj kanala na okoliš pokušava se smanjiti na najmanju moguću mjeru. Svi koji bi mogli biti u izravnom ili neizravnom doticaju te imaju svoje prijedloge, kritike ili mišljenja i dalje ih mogu uputiti izrađivačkom timu koji će ih uvrstiti u Prostorni plan ili pismeno odgovoriti na njih.

23.5.2007
U TIJEKU JE PRIBAVLJANJE LOKACIJSKIH DOZVOLA I IZGRADNJA PROSTORNOG PLANA ZA GRADNJU KANALA DUNAV- SAVA
Gradnja kanala konačno počinje u rujnu

Početak radova na projektu višenamjenskog kanala Dunav – Sava dugog 61,5 kilometara trebao bi, prema najavama, početi u rujnu ove godine, a u tijeku je pribavljanje lokacijskih dozvola, izrađuje se prostorni plan koridora i čekaju se prve dozvole za njegovu gradnju. Informacija je to koja se, između ostalog, mogla čuti na nedavno održanom znanstveno-stručnom savjetovanju “Integracija višenamjenskog kanala Dunav-Sava u europske prometne koridore”, kao i na početkom ovog mjeseca održanoj javnoj raspravi o Prijedlogu prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala.
Višenamjenski kanal Dunav - Sava povezivat će Dunav kod Vukovara i Savu kod Slavonskog Šamca, a kao što mu i samo ime kaže, njegovih namjena biti će više. Ponajprije, tu je njegova prometna funkcija jer je pri riječnom prijevozu mala potrošnja energije i radne snage, znatno dulji vijek trajanja i bolja iskoristivost prijevoznih sredstava te veća sigurnost i zaštita okoliša. Također, gradnja kanala Dunav - Sava omogućuje i navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, što će, očekuje se, rezultirati povećanjem prinosa tradicionalnog ratrarstva kao i promjenom strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnim za tržište (povrće, voće, industrijsko bilje i ljekovito bilje te sjemenske žitarice). Odvodnja je također jedan od bitnih gospodarskih značajki koje donosi ovaj kanal, a ciljevi odvodnje sliva kanala su: daljnje uređenje površinske odvodnje na 173,000 ha, osiguranje uvjeta dogradnje podzemne odvodnje na 62,000 ha poljoprivrednih površina, eliminacija povremenih dugotrajnih poplava Spačvansko - Studvanskog bazena te regulacija vodnog režima u njemu prema zahtjevima šumske vegetacije. Također, njegova gradnja potaknut će razvoj ribogojstva u mikroregijama kroz koje prolazi.
Unatoč njegovoj širokoj namjeni, predviđeno je da kanal u prvim godinama gradnje služi za natapanje, a postupno bi se razvijale i njegove druge namjene – gospodarske, prometne, turističke i druge.
Prema procjenama, gradnja kanala Dunav - Sava iznosit će 4,5 milijardi kuna, a odvijat će u tri faze koje ukupno traju 30 godina. Kanal Dunav - Sava bit će dio prometnog koridora hrvatsko Podunavlje - Jadran.

Autor: L.MRAVUNAC
 

Građevine višenamjenskog kanala Dunav-Sava

Kanal Dunav-Sava, od Vukovara do Šamca, kada bude dovršen služit će poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Njegove su tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 km u smjeru zapada i 85 km u smjeru istoka. Većim svojim dijelom kanal prati postojeće vodotoke: Vuku, Bosut, Bid i Konjsko. Dno kanala širine je 34 m, vodno lice je širine 58 m, dok je dubina 4 m. Najmanji polumjer kanalskog zavoja bit će kod mjesta Cerne i iznosit će 700 m. Pokosi kanala bit će obloženi da bi spriječili eroziju od valova i struje vode. U blizini Vukovara, na otprilike 5 km od Dunava izgradit će se nova luka, a bit će smještena između Marinaca i Bršadina, na prostoru od oko 750 ha. Prednosti vodnog u odnosu na željeznički i cestovni prijevoz su znatne a mogu se svesti na slijedeće: dulji vijek trajanja objekata, mala potrošnja energije, veća sigurnost, manji troškovi prijevoza itd. Konkurentnost roba na svjetskom tržištu očituje se i u cijeni u kojoj su, osim ostalog, ugrađeni i troškovi prijevoza. Troškovi prijevoza u Njemačkoj po toni prevezena robe po jednom kilometru iznose za riječni promet 4, željeznički 14, a cestovni 24 pfenninga, pa se iz toga može vidjeti opravdanost gradnje i uređenja plovnih puteva.

Kanal će imati dvije brodske prevodnice: dunavsku i savsku. To su armirano-betonske građevine ukopane u tlo u kojima se brod podiže ili spušta za prijelaz iz rijeke u kanal ili obratno. Najveća razlika razina vode koju treba svladati u Savskoj prevodnici iznosi 7.0 m, a u Dunavskoj 4.3 m. Vrijeme punjenja prevodnice iznosi oko deset minuta. Stalni vodostaj u kanalu iznosi +80 m n.m. što odgovara plovnom vodostaju. Pretežni dio vremena vodostaji Save su viši, a Dunava niži od stalnog vodostaja u kanalu tako da je uglavnom smjer tečenja od Save prema Dunavu.

Kanalom će se spojiti slivovi Bid-Bosuta i Vuke tj. prostor od oko 4000 km2, a tako spojeni slivovi bit će nadzirani Dunavskom ustavom. Dunavska prevodnica bit će od Dunava udaljena 9 km, dok će Savska prevodnica od Save biti udaljena svega 1.3 km. Spoj kanala i Save bit će nadziran prevodnicom i ustavom savskog hidrotehničkog čvora. Spriječavanje poplave na slivu kanala osigurat će se gravitacijskim ili mehaničkim ispuštanjem vode u Savu koritom Bosuta (kao i u sadašnjem stanju), te novom mogućnošću, gravitacijskim ispuštanjem dolinom Vuke u Dunav. Tako će grad Vinkovci biti zaštićen od poplave. Poljoprivredne površine uz kanal biti će natapane vodom iz kanala. O važnosti natapanja poljoprivrednih površina za gospodarski razvoj zemlje pisao je prof.dr.sc. Zorko Kos u Glasniku Akademije, broj 4/1997.

Brojne su građevine potrebe za funkcioniranje kanala. Osim već spomenute dvije brodske prevodnice trebat će i izgraditi: dva pristaništa, pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice, šesnaest cestovnih i četiri željeznička mosta. Ukupna dužina prilaznih cesta za nove mostove iznosit će oko 50 km.

Predluke, dunavska i savska, su u stvari dvije luke: jedna prije prevodnice i druga u kanalu. Potporni zidovi za pristajanje brodova izvedeni su kao armirano-betonske konstrukcije, a sastoje se od donjeg zida, gornjeg zida, poprečnih rebara, naglavnih greda, ploča i pilota. Donji zid debljine 100 cm je armirano-betonska dijafragma visine 13 m od čega je 6.5 m ukopano u tlo, a 6.5 m je izvan tla. Gornji je zid visine 8 m, pridržan poprečnim zidovima debljine 100 cm, na svakih 5 m. Okrugli piloti profila 100 cm postavljani 4.9 m iza dijafragme na svakih 5 m, a pridržavaju uzdužne grede, ploču i poprečne zidove.

Prevodnice su ukupne dužine po 300 m, visine zidova 16.5 m, debljine zidova 2.5 m, debljine temeljne ploče kroz koju se upušta voda u prevodnicu 3.5 m, a širina svjetlog otvora između zidova 13.0 m. Za jednu prevodnicu potrebno je oko 40 000 m² betona.

Ustave služe za regulaciju vodnog režima, protočnog kapaciteta 5 do 60 m³/s, a raznih su dimenzija. Sve imaju po dva potporna zida i do četiri razdjelna. Potporni zidovi visine preko 7 m moraju se sidriti zategama u tlo. Debljine potpornih zidova (uz tlo) su 100 cm, dok su debljine razdjelnih zidova 80 i 100 cm, a temeljne ploče 100 cm. Sve se ustave nadziru za fazu remonta na uzgon (isplivavljanje) i na klizanje. Faktor sigurnosti za oba slučaja mora iznositi najmanje 1.5. Radi spriječavanja opasnosti od klizanja temeljnoj ploči većine ustava dodana su poprečna rebra u tlu. Beton svih ustava, crpnih stanica i prevodnica je MB30, a armatura RA-400/500.

Ustava i crpna stanica "Hidrotehničkog čvora Dunav" sastoji se od pet dilatacija, a ima vanjske dimenzije: dužina 28 m, širina 37 m (ustava 17 m + crpna stanica 20 m) i visine (dubine ukopa u tlo) 12 m. Za ovu ustavu i crpnu stanicu potrebno je oko 4500 m³ betona.

Ustava "Bosut - nizvodno" sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 12.5 m, širine 16 m i visine 8.5 m. Ukupna količina betona iznosi 750 m³.

Ustava "Hidrotehničkog čvora Sava" sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 20.5 m, širina 13 m i visine 9 m. Ukupna količina betona za ovu ustavu iznosi oko 1400 m³.

Ustava "Bosut Vinkovci" sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 14.0 m, širina 4 m i visine 8.5 m. Ukupna količina betona za ovu ustavu iznosi oko 280 m³.

"Crpna stanica Vuka" sastoji se od jedne dilatacije, a ima vanjske dimenzije: dužina 23.0 m, širina 5 m i visine 13.5 m. Ukupna količina betona iznosi oko 700 m³.

Procijenjuje se da će ukupni iskopi za izgradnju kanala iznositi oko pedeset milijuna m³.

prof.dr.sc. Zorislav Sorić